Model fin de tatuaj cu contururi negre, reprezentând o ilustrație cu busolă

Jesu li tetovaže u boji zabranjene? Što doista znače pravila EU-a

Pravilo EU-a o tintama za tetoviranje ograničava opasne tvari, a ne boju kao takvu – saznaj što doista vrijedi i kako unaprijed isprobati oblik i položaj.

Ne, tetovaže u boji nisu zabranjene u EU-u. Iza te tvrdnje krije se stvarna uredba EU-a koja se od 4. siječnja 2022. primjenjuje na tinte za tetoviranje. Međutim, ona ne ograničava nijednu boju kao takvu, već popis konkretnih kemijskih tvari i skupina tvari koje se mogu nalaziti u tintama za tetovaže i trajnu šminku. Plava i zelena boja našle su se u naslovima ponajprije zato što su dva pojedinačna pigmenta dobila nešto više vremena za prilagodbu – o tome više u nastavku.

Ukratko:

  • Uredba (EU) 2020/2081 izmjenjuje Prilog XVII. Uredbe REACH i primjenjuje se u cijelom EU-u od 4. siječnja 2022.
  • Ograničene su tvari prema njihovoj klasifikaciji opasnosti, primjerice kao kancerogene, mutagene, reproduktivno toksične, nadražujuće ili senzibilizirajuće, kao i tvari koje su već ograničene Uredbom EU-a o kozmetičkim proizvodima – a ne određene nijanse.
  • Za dva pigmenta, Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7, vrijedilo je dulje prijelazno razdoblje do 4. siječnja 2023. jer u trenutku donošenja uredbe nije postojala dovoljno ispitana alternativa.
  • Studiji za tetoviranje danas upotrebljavaju tinte čija etiketa navodi namjenu, popis sastojaka i odgovarajuće sigurnosne napomene.

Što pravila EU-a o tintama za tetoviranje doista propisuju

Zabuna često nastaje zato što kratke vijesti pišu „boja je zabranjena”, a zapravo se misli na „tvar je ograničena”. Europska agencija za kemikalije ECHA prilično jasno objašnjava svrhu pravila: više od 4.000 opasnih kemikalija ograničeno je u tintama za tetoviranje i trajnoj šminki, s ciljem da se ne zabrani tetoviranje, nego da se upotrijebljene tinte učine sigurnijima (izvor: ECHA o tintama za tetoviranje i trajnoj šminki). Pravna je osnova Provedbena uredba (EU) 2020/2081 od 14. prosinca 2020., kojom se Prilog XVII. Uredbe REACH (EZ) br. 1907/2006 dopunjuje odredbama o tvarima u tintama za tetoviranje i trajnoj šminki. Ta je razlika važna za sve što slijedi: riječ je o kemijskom sastavu tinte, a ne o njezinoj nijansi.

Koje su tvari konkretno ograničene?

Popis obuhvaćenih tvari temelji se na dvama kriterijima, a ne na nazivima boja. Prvi obuhvaća tvari koje su klasificirane kao opasne na razini EU-a, primjerice kao kancerogene, mutagene, reproduktivno toksične, nadražujuće za kožu ili oči odnosno senzibilizirajuće. Drugi obuhvaća tvari koje su već zabranjene Uredbom EU-a o kozmetičkim proizvodima ili su dopuštene samo uz određene uvjete. Njemačko Savezno ministarstvo okoliša navodi konkretne primjere: određene azo-boje, kancerogene aromatske amine, policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), određene metale i metanol (izvor: Njemačko Savezno ministarstvo okoliša o proizvodima za tetoviranje). Nijedna od tih tvari nije vezana uz određenu boju; proizvođači pigmenata morali su umjesto toga pronaći nove sastave za zahvaćene recepture, koji više ne sadrže ograničene tvari.

Zašto su plavi i zeleni pigmenti dobili više vremena

Dio priče koji je vjerojatno potaknuo tvrdnje o „zabrani boja” odnosi se na dva pojedinačna pigmenta, a ne na plavu ili zelenu boju općenito. U vrijeme donošenja uredbe Odbor za procjenu rizika (RAC) utvrdio je da tada nije bila dostupna sigurnija, tehnički jednakovrijedna alternativa za Pigment Blue 15:3 i Pigment Green 7 (izvor: ECHA o tintama za tetoviranje i trajnoj šminki). Umjesto općeg roka od 12 mjeseci od siječnja 2022., upravo su ta dva pigmenta dobila produljeno prijelazno razdoblje od 24 mjeseca, koje je završilo tek 4. siječnja 2023. Čini se da je upravo to postupno uvođenje pravila za dva konkretna pigmenta u javnoj raspravi svedeno na „plava i zelena su zabranjene”. Oba su se pigmenta smjela upotrebljavati tijekom cijelog prijelaznog razdoblja, a taj je rok ionako istekao; studiji danas upotrebljavaju reformulirane inačice koje ispunjavaju kriterije klasifikacije.

Što to znači za tvoj studio za tetoviranje i tvoju odluku

Za tebe kao osobu koja se tetovira uredba ponajprije mijenja ono što mora pisati na pakiranju tinte, a ne ono što smiješ odabrati. Mješavine koje se prodaju za tetoviranje ili trajnu šminku na etiketi moraju navoditi namjenu, popis sastojaka i odgovarajuće sigurnosne napomene (izvor: ECHA o tintama za tetoviranje i trajnoj šminki). Ozbiljan studio ionako upotrebljava tinte koje ispunjavaju te zahtjeve jer su proizvođači morali u skladu s njima prilagoditi svoje recepture. Zato je sasvim uobičajeno prije termina pitati kojeg proizvođača tinte studio upotrebljava ili koji standard slijedi. Ako te zanima i kako InkLabs postupa sa sigurnošću vlastite polutrajne tinte, više o tome možeš pročitati u članku o sigurnosti InkLabs polutrajnih tetovaža. Ovaj odjeljak opisuje opću pravnu situaciju, ali ne predstavlja pravni savjet i ne zamjenjuje procjenu tvog studija u tvojoj konkretnoj situaciji.

Crna ili tetovaža u boji za tvoju prvu tetovažu? Ovako ćeš odlučiti

Kad razjasniš pravno pitanje, većini ljudi zapravo preostaje druga odluka: s jedne strane položaj i veličina, a s druge boja. U praksi se te dvije odluke donose odvojeno. Položaj i veličinu obično odrediš prvo, često i prije nego što uopće dođeš u studio, dok se konačni odabir boje najčešće dogovara tek u razgovoru s tattoo majstorom, kad su dizajn i mjesto na koži već jasni.

Upravo je tu koristan privremeni ili polutrajni crni dizajn: pokazuje ti kako oblik izgleda na tvojoj koži u stvarnoj veličini i gdje najbolje pristaje, prije nego što se na bilo što obvežeš.

Fini crni obris tetovaže s ilustracijom kompasa
Fini crni obris pokazuje oblik i položaj prije nego što se počne razgovarati o boji.
Fini crni linijski dizajn tetovaže kao drugi primjer prikaza oblika i položaja
Drugi primjer istog načela: crna prikazuje linije, a ne to kako će boja izgledati kasnije.

Važno je pritom imati na umu ograničenja takvog prikaza: crni privremeni ili polutrajni dizajn pokazuje ti oblik i položaj, ali ne govori ništa o tome koliko će tetoviranje boljeti, kako će koža zacijeliti, postoji li mogući rizik od alergijske reakcije ni kako će određena boja doista izgledati, izblijedjeti ili se osjećati na koži. O tim pitanjima razgovaraš sa svojim studijem kad dizajn i mjesto budu dogovoreni; crni prikaz na njih ne daje odgovor. Više o pristupu možeš pročitati u članku zašto se isplati isprobati dizajn prije trajne tetovaže, a ako si tek na početku, u vodiču tvoja prva tetovaža: kako odabrati motiv i mjesto.

Ako još tražiš motiv koji ti odgovara, vrijedi pogledati kolekciju Privremene tetovaže i isprobati različite crne oblike prije nego što dođe na red pitanje boje.

Ukratko: regulirano, a ne zabranjeno

Boja kao takva nikad nije bila zabranjena. Uredba EU-a ograničava određene opasne tvari u tintama za tetoviranje, dva su pigmenta dobila nešto više vremena za prilagodbu, a studiji od tada upotrebljavaju tinte čije etikete sadrže potpune informacije. Ako te zapravo više zanima kako se boja InkLabs tetovaže mijenja na koži, riječ je o zasebnoj temi na koju odgovara članak koje su boje InkLabs tetovaže i kako se ona mijenja; ovdje je riječ o pravilu EU-a o kemikalijama. Ako te zanimaju druga sigurnosna i regulatorna pitanja povezana s tetoviranjem, možeš pročitati i odgovor na pitanje jesu li tetovaže veganske – riječ je o drugoj temi, nevezanoj uz kemijske tvari o kojima je ovdje bilo riječi, no i nju se često s njima miješa. Ako te, međutim, zapravo zanima oblik i položaj, a ne sama uredba, crni obris dizajna jednostavan je prvi korak koji ti omogućuje da ih vidiš prije konačne odluke.