Bušojaraš je šestodnevni karneval u Mohaču kojim se ispraća zima. Šokačka zajednica osmislila ga je i očuvala tijekom stoljeća, a UNESCO ga je 2009. uvrstio na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Središnji je element namjerno zastrašujuća bušo-maska izrezbarena od vrbe, koja se nosi uz ovčji kožuh i pojas sa zvoncima. Događanje se održava na kraju pokladnog razdoblja, između 6. siječnja i Pepelnice, a glavni program traje tri dana. Ako ovaj motiv maske želiš prilagoditi festivalskom stilu, privremena tetovaža može ti pomoći da isprobaš uzorak sličnog ugođaja, a da ga ne pretvoriš u kopiju prave obredne maske.
- Što je to: karnevalska povorka kojom se u Mohaču ispraća zima. Izvorno ju je održavala šokačka zajednica, a danas u njoj sudjeluju i drugi stanovnici grada.
- Kada se održava: tijekom pokladnog razdoblja, od Sveta tri kralja do Pepelnice; glavno događanje, pokladni završni dani, traje od pokladne nedjelje do pokladnog utorka, a točni datumi svake godine ovise o Uskrsu.
- Maska: lokalni je majstori izrezuju i oslikavaju od vrbe, a uz nju se nose ovčji kožuh, bijele platnene hlače i pojas sa zvoncima.
- Zašto je važan: UNESCO ga od 2009. uvrštava na popis svjetske baštine, a od 2012. ima i status hungarikuma.
Što je bušojaraš i odakle potječe?
Ovaj šestodnevni karnevalski običaj kojim se ispraća zima i pozdravlja proljeće održava se u Mohaču svake godine krajem veljače. Običaj je osmislila i naraštajima očuvala šokačka zajednica, no danas se u povorku i program uključuju i drugi stanovnici grada, pa je događanje postalo proslava cijele lokalne zajednice (izvor: UNESCO ICH).
Uloga šokačke zajednice
Šokci su južnoslavenska katolička zajednica podrijetlom s Balkana, koja se nakon 1687. naselila na području oko Mohača. Oni su oblikovali današnji oblik bušojaraša te s naraštaja na naraštaj prenosili običaje rezbarenja maski i održavanja povorke. Kad govoriš o bušojarašu, vrijedi spomenuti i njegovo šokačko podrijetlo jer taj običaj nije općenita „mađarska narodna nošnja”, nego kulturna baština konkretne zajednice, prema kojoj se treba odnositi s poštovanjem.
Uz podrijetlo događanja vezana je i poznata legenda: prema njoj su Šokci za vrijeme turske okupacije zastrašujućim drvenim maskama i životinjskim kožama otjerali turske postrojbe iz grada. Riječ je o narodnoj predaji, a ne o potvrđenom povijesnom događaju; prvi pisani zapis o bušojarašu datira tek iz 1783. Tu priču vrijedi upoznati kao legendu, a ne kao činjenicu jer ona objašnjava simbolično značenje maski, bez potrebe da se iza njih zamišlja točno određen povijesni događaj. Ako te zanimaju i drugi likovi iz mađarske mitologije, naš članak o mađarskim mitološkim i legendarnim simbolima predstavlja i druge takve priče koje na sličan način čuvaju kolektivno sjećanje.
Bušo-maske: tradicija rezbarenja vrbe
Lokalni majstori izrezuju bušo-maske od vrbe, a zatim ih tradicionalno ručno oslikavaju, pa je svaki komad pomalo jedinstven, iako se izrađuje prema sličnim načelima. I odjeća koja se nosi uz masku jasno je određena: ovčji kožuh, bijele platnene hlače, kožne čizme, ovčja kožna kapa te pojas ukrašen zvoncima i čegrtaljkama, koji pri hodu stvara glasan, zveckav zvuk. Taj zvučni učinak nije slučajan jer je jedan od ciljeva povorke upravo bio privući što više pozornosti i stvarati što veću buku.
Zašto su maske zastrašujuće?
Namjerno zastrašujući izgled maski nije samo ukrasna zamisao, nego način simboličnog tjeranja zime: prema logici običaja, što je lik strašniji, to će učinkovitije „otjerati” hladno godišnje doba. Kad vidiš bušu s maskom izrezbarenom s debelim rogovima, isturenim zubima i tamnim, izražajnim crtama, vrijedi to shvatiti kao dio zajedničkog rituala, a ne kao kostim za horor.
Program tijekom šest dana: kada se održava bušojaraš
Proslava se održava tijekom pokladnog razdoblja, od Sveta tri kralja (6. siječnja) do Pepelnice, pa se točni datumi svake godine mijenjaju ovisno o tome kada pada Uskrs. Glavno događanje, koje mještani nazivaju „pokladnim završnim danima”, traje tri dana: od pokladne nedjelje do pokladnog utorka, koji je ujedno i posljednji dan šestodnevne proslave (izvor: Bušojaraš – Wikipedija).
Glavni trenuci događanja
Program se sastoji od nekoliko jasno odvojenih dijelova. Najpoznatiji je trenutak dolazak više od 500 buša čamcima Dunavom, nakon čega se iskrcavaju i započinju povorku gradom s ukrašenim vozilima. Nakon povorke na glavnom se trgu spaljuje simbolični lijes zime, čime se simbolično završava hladno godišnje doba, a zatim slijede zajednička gozba i glazba sve do večeri. U programu su i natjecanje u kostimima za djecu te demonstracije rezbarenja maski, pa posjetitelji mogu upoznati i obrtničku stranu običaja, a ne samo povorku.
UNESCO-ova svjetska baština i mađarska nacionalna vrijednost: zašto je ovaj običaj važan
UNESCO je 2009. uvrstio bušojaraš na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U obrazloženju se posebno ističu zajedničko izražavanje i prijenos tehnika rezbarenja maski s naraštaja na naraštaj. Drugim riječima, nije nagrađen samo prizor, nego i činjenica da je riječ o živoj zajedničkoj praksi koja se neprestano prenosi dalje (izvor: UNESCO ICH). Od 2012. bušojaraš se vodi i kao hungarikum, odnosno službeno priznata mađarska nacionalna vrijednost.
Ovaj status baštine ujedno znači da, kad god upotrebljavaš motiv bušo-maske, vrijedi imati na umu da je riječ o obrednom predmetu konkretne žive zajednice, a ne o općenitom predlošku za „zastrašujuću masku”. Ako te zanimaju i drugi simboli mađarske baštine, pročitaj članak o značenju turula i drugih nacionalnih simbola, koji primjenjuje sličan činjenični pristup.
Tetovaža s motivom maske za festivalski stil: kako odabrati uzorak
Privremena tetovaža s motivom maske dekorativni je stilski odabir koji priziva vizualni ugođaj bušo-maski oblicima, kontrastima i izražajnim crtama, a da pritom nije kopija ni simulacija neke konkretne prave bušo-maske. Ta je razlika važna jer je bušo-maska obredni predmet određene zajednice, dok je tetovaža ukras na tvojoj koži koji možeš slobodno odabrati za festivalsku ili pokladnu prigodu.
Kad biraš motiv i mjesto, vrijedi razmisliti o tome koliko želiš da bude vidljiv: uzorak na ramenu ili podlaktici dobro se vidi uz ljetnu odjeću kratkih rukava, dok će manji motiv na ključnoj kosti ili zapešću djelovati suzdržanije. Važna je i veličina površine kože jer će grafika nalik maski s mnogo detalja doći do izražaja na većoj površini, dok jednostavnija linijska verzija dobro funkcionira i na manjem mjestu.
Gdje smjestiti tetovažu za festival
Jedna od najkorisnijih prednosti privremenog uzorka jest to što možeš najprije isprobati kako određeni stil i položaj izgledaju na tvojoj koži prije nego što počneš razmišljati o nečemu trajnom. To ne znači da uzorak može predvidjeti kako bi sličan dizajn izgledao kao trajna tetovaža: riječ je o iskustvu nošenja i isprobavanju veličine i mjesta, a ne o simulaciji boli, zacjeljivanja ili konačnog izgleda.
Ako ti je bliža sasvim drukčija tema kostima, pogledaj članak s općenitijim idejama za pokladne kostime i tetovaže, a ova zbirka donosi stilske ideje za ljetne festivale i zabave. Ako pak upravo razmišljaš o svojoj prvoj tetovaži, ovaj vodič pomoći će ti da razmisliš o tome kako pristupiti odabiru motiva i mjesta.
Ova stoljetna tradicija zajednice, koju je priznao i UNESCO, čuva maske koje su same po sebi impresivni primjeri obrtničke vještine. Ako želiš isprobati dekorativnu, privremenu verziju tog ugođaja za pokladnu ili festivalsku prigodu, razgledaj ponudu privremenih tetovaža s motivima maski i slobodno ih isprobaj kod kuće: ovakav uzorak može ostati na koži i 1–2 tjedna, pa imaš vremena odlučiti koliko ti se sviđa taj stil prije nego što počneš razmišljati o nečemu trajnom.
